Digitalni memorijal

Narodni heroji Crne Gore

Digitalni memorijal i edukativni arhiv

Profil heroja

Babić Radomir

02.09.1909 - 01.12.1996

  • General-potpukovnik
  • Peta crnogorska proleterska brigada
Datum rođenja
02.09.1909
Mjesto rođenja
Sige, Danilovgrad
Datum smrti
01.12.1996
Mjesto smrti
Beograd
Čin / dužnost
General-potpukovnik
Jedinica
Peta crnogorska proleterska brigada
Datum proglašenja narodnim herojem
10.07.1953

Biografija

Otac Simo mu je bio na zaradu u SAD, a vratio se kao dobrovoljac u Prvom svjetskom ratu. Osnovnu školu završio je u Danilovgradu, a gimnaziju u Podgorici. Prvi razred Trgovačke akademije završio je u Petrogradu u Zrenjaninu, a ostale razrede u Podgorici. Trgovačku akademiju završio je 1931. i zaposlio se kao službenik u Direkciji za finansije Zetske banovine. Uporedo je vanredno studirao visoku eksportnu školu u Zagrebu, koju nije uspio da završio zbog zauzetosti partijskim radom. Potom je završio vojni rok i Školu rezervnih oficira. Nakon čega je otišao za Zagreb, zaposilo se kao činovnik i nastavio vanredno sa studijama. Vrlo rano je pristupio revolucionarnom omladinskom pokretu. Njegov otac je još za vrijeme prvih izbora 1920. bio čuvar kutije KPJ. Član SKOJ-a postao je 1931. Aktivno je učestvovao u akcijama koje je organizovala revolucionarna omladina. Član KPJ postao je 1933. U Podgoricu se vratio 1938. Nakon toga biran je za člana Sreskog komiteta KPJ i 1938. za sekretar Pokrajinskog komiteta "Crvene pomoći" za Crnu Goru, Boku i Sandžak.

U ljeto 1941. godine aktivno je učestvovao u pripremanju i organizovanju oružanog narodnog ustanka u Crnoj Gori. Učestvovao je na partijskim sastancima i konferencijama đe su se organizovali gerilski vodovi i čete i vršila organizaciono-politička priprema. Već u prvim akcijama crnogorskih ustanika bio je komandir Podgoričke čete sa kojom je učestvovao u borbama na Kaznovici u Piperima. Zatim je bio komandant bataljona, a od novembra 1941. i komandant odreda „Bijeli Pavle“ sa kojim je učestvovao u oslobađanju teritorije na sektoru Spuž-Danilovgrad-Ostrog. Komandant ovog odreda bio je do aprila 1942. Istovremeno je obavljao i dužnost člana Sreskog komiteta KPJ Danilovgrad. Radio je na organiazciji odbrane narodne vlasti i drugih organiazcija NOP-a. U aprilu 1942. godine, postao je komandant Zetskog NOP odreda koji je vodio žestoke borbe oko Nikšića i Pive. Formiranjem Pete crnogorske proleterske brigade u junu 1942. postavljen je za njenog političkog komesara. Sa ovom brigadom učestvovao je u svim borbama od Crne Gore do Bosanske Krajine. Kada su formirane divizije i korpusi, naredbom Vrhovnog komandanta u novembru 1942. postavljen je za političkog komesara Treće udarne divizije koja je u bitkama na Neretvi i Sutjesci štiteći ranjenike pretrpjela najteže gubitke. Nakon bitke na Sutjesci, u jesen 1943. jedno vrijeme bio je zamjenika komandanta Druge proleterske divizije. U februaru 1944. postavljen je za komandant Primorske operativne grupe koja je imala zadatak: oslobađanje južnog Jadrana i rasplamsavanje NOP-a u tom području. Potom je na Sremskom frontu i u završnim operacijama oslobađanja bio komandant Pete krajiške divizije. Iz rata je izašao sa činom general-majora.

Nakon oslobođenja završio je Višu vojnu akademiju i nastavio je službu u JNA. Jedno vrijeme je bio načelnik Štaba Četvrte armije, komandant korpusa i načelnik Škole operatike na Višoj vojnoj akademiji. Obavljao je i dužnost načelnika Kabineta Vrhovnog komandanta oružanih snaga FNRJ, a zatim načelnik Ratne škole Više vojne akademije JNA. Biran je za poslanika Savezne narodne skupštine. Penzionisan je u činu general-potpukovnika JNA. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i ostalih jugoslovenskih odlikovanja. Odlikovan je Ordenom za ratne zasluge, Ordenom partizanske zvijezde sa zlatnim vijencem itd. Preminuo je u Beogradu 1. decembra 1996.

Dokumentacija

Izvori i literatura

Izvori

NARODNI HEROJI CRNE GORE
Autori: Srđa Martinović i Branislav Borilović

Literatura

Grupa autora, Vojna akademija, tom I, Beograd, 1970, 424; Grupa autora, Zbornik narodnih heroja Jugoslavije, tom 1, Beograd, 1975, 36; Stanišić, Milija, Rukovodeći kadrovi, Istorijski institut Crne Gore, Podgorica, 1995, 159, 189, 252.

Geografija života

Lokacije

Mjesto smrti

Beograd

Pouzdanost: Približno - lokalitet

Prikazani rejon: približno 5,0 km od označenog centra

44.8153318, 20.4456588
Otvori u OpenStreetMap

Izvor lokacije: https://www.openstreetmap.org/relation/2728438

Koordinata označava naselje ili lokalitet prema OpenStreetMap podacima; ne predstavlja tačnu kuću, adresu ili položaj događaja.